Izazovi i rješenja u zaštiti drva

Izazovi i rješenja zaštite drva izloženog vlazi i vremenskim utjecajima

Klimatski uvjeti u većem dijelu Slovenije prema europskim mjerilima jedni su od najnepovoljnijih za upotrebu drva na otvorenom. Velika količina padalina, visoka razina vlage u zraku i umjerene temperature omogućuju razvoj i djelovanje plijesni, gljiva truležnica i ostalih nametnika koji uzrokuju izrazite diskoloracije (neravnomjerno tamno bojanje) drvenih elemenata te njihovo razmjerno brzo propadanje. Unatoč navedenom, u praksi se, kako na javnim tako i privatnim objektima, susrećemo s brojnim primjerima upotrebe nezaštićenog drva. Upotrijebljene vrste drva, a najčešće se radi o drvu smreke te domaćem i sibirskom arišu, bez dodatne zaštite nisu primjerene za upotrebu na otvorenom, o čemu svjedoče i važeći slovenski i europski standardi. Posljedice pogrešnih odluka kod odabira drva i/ili vrste zaštitnog sredstva često su vidljive već godinu ili dvije nakon izloženosti drva kada se na drvenim objektima ili proizvodima javljaju prva napuknuća i deformacije te prvi znakovi zaraze drvnim nametnicima.

Obično je najprije ugrožena estetska funkcija takvog drvenog proizvoda, a nedugo zatim, često već u roku od tri do pet godina, takav proizvod gubi svoju namjensku funkciju, a zatim u potpunosti propada.

Za korisnike je prvenstveno opasno raspadanje drvenog objekta zbog truljenja koje uzrokuju gljive truležnice. Redovitim, ali pogrešno izvedenim radovima održavanja na površini drva, takvo je raspadanje u nekim slučajevima vidljivo tek tijekom konačnog raspadanja i iznenadnog loma drvenog elementa. Kod većih drvenih konstrukcija, kao što su nadstrešnice, drvene kuće, drveni mostovi, igračke u dječjim vrtićima i slično, takvi lomovi mogu biti smrtno opasni. Unatoč tome što smo u Sloveniji u proteklo vrijeme imali nekoliko takvih slučajeva, čak i na javnim površinama i objektima, do težih ozljeda ljudi srećom (još) nije došlo, a poznati su i tragični primjeri iz inozemstva.

Odgovarajuću temeljnu zaštitu drva na otvorenom možemo ostvariti samo pripravcima i metodama koje će omogućiti primjerenu zaštitu drva čak i dublje od presjeka drvenog elementa. Površinski premazi (različite boje, lakovi, lazure itd.), koje nanosimo na drvo kistom ili prskanjem, ne povećavaju otpornost drva protiv drvnih nametnika, već doprinose samo dekoraciji i usporavanju sivljenja. Paronepropusni (debeloslojni) površinski premazi mogu, u našoj klimatskim uvjetima, značajno smanjiti životni vijek drvenog proizvoda ili objekta jer usporavaju sušenje nakon padalina i time pospješuju truljenje drva.

Također, učinkovitost različitih ulja, koja se često koriste u praksi, vrlo je upitna jer samo površinski nanos ulja ne može dugoročno zaštititi drvo od gljiva truležnica i drugih drvnih nametnika. Naime, ulje ne sprječava vlaženje drva, a time i širenje gljiva truležnica. Zbog toga, životni vijek drva zaštićenog uljima obično nije mnogo duži u usporedbi sa životnim vijekom običnog nezaštićenog drva. Ispiranje ulja s površine drva uzrokuje dodatne neugodnosti: neujednačen izgled i mrlje na površini, onečišćenje okoliša, a nanošenje treba češće ponavljati. Često su takva ulja dobra hranjiva podloga za različite plijesni i bakterije koje se brže šire po drvu i uzrokuju intenzivnu tamnu diskoloraciju.

U Europskoj uniji na snazi je vrlo strogo zakonodavstvo vezano uz upotrebu zaštitnih pripravaka (biocida) za zaštitu drva. Za kvalitetne pripravke, koji su usklađeni sa slovenskim i europskim zakonodavstvom, vrijedi da su provjereno učinkoviti u svim klimatskim područjima, da se tijekom izloženosti padalinama ne ispiru s drva, da nisu štetni za ljude, životinje i okoliš te da ne sadrže lako hlapive organske tvari. Jedina dozvoljena i učinkovita tvar za zaštitu drva, koje je izloženo najtežim uvjetima (padalinama, zemlji, tekućoj vodi ili moru), je bakrov hidroksid koji je za zaštitu biljaka dozvoljen čak i u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Slične pripravke već stoljećima koristimo u uzgoju povrća i vinogradarstvu. Kvalitetni zaštitni pripravci za drvo, kao što je već spomenuto, osiguravaju da se bakar nakon izlaganja drva padalinama ne ispire. To znači da su potpuno sigurni za ljude i okoliš. Osim što znatno produžuje vijek trajanja drvenog proizvoda ili objekta, uporaba takvih zaštitnih sredstava pomaže i kod skladištenja ugljikovog dioksida, očuvanju šuma i održivog razvoja.

Vrijedi zapamtiti da je, s obzirom na odabir vrste drva, zaštitnog sredstva i njegove uporabe, smisleno posavjetovati se sa stručnjacima i da su od početnog izgleda i boje objekta važniji njegova estetska vrijednost i funkcionalnost tijekom cijelog očekivanog vijeka trajanja. Samo će tako biti zadovoljni naručitelji i korisnici drvenih objekata, a ti će objekti zaista biti na ponos i ukras našem kulturnom krajoliku..